Uzročnici karijesa

Posted in Top Ten

Nastanak karijesa uzrokuje više čimbenika koji moraju zajedno biti prisutni u ustima da bi karijes nastao, što znači da prisutnost pojedinih čimbenika neće sama po sebi uzrokovati karijes. Individualizacija svakog pacijenta i pojedinačna prosudba pacijenta na rizik za razvoj karijesa može olakšati i unaprijediti naše preventivne postupke i nastojanja. Naravno, veliki utjecaj mogu imati različiti objektivni problemi i nedostaci koji kod pojedinca mogu i dodatno otežati očuvanje oralnog zdravlja.

Četiri su važna čimbenika koji uzrokuju karijes.

1. Zub: izgled površine zuba i njegov smještaj u zubnom luku utječu na zadržavanje plaka na zubima u manjoj ili većoj mjeri. Prtkutnjaci i kutnjaci podložniji su nastanku karijesa s obzirom na oblik njihovih griznih ploha koje su teško dostupne samočišćenju jezikom, pa se tako stvaraju mjesta gdje se zadržava hrana. Ovdje naglašavamo ulogu domaćina koji može manje-više utjecati na pojavu karijesa s obzirom na svoju genetsku predispoziciju, socio-ekonomske probleme, kulturu i stil života (koji utječu na njegove navike prehrane i oralne higijene).

2. Hrana: hrana bogata jednostavnim šećerima čija razgradnja započinje već u usnoj šupljini, idealan je sastojak bakterijske dijete. Ugljikohidrati (šećeri) razgrađuju se u ustima, pomoću enzima sline (alfa-amilaza ili ptijalin). Enzimi sline razgrađuje škrob na maltozu, a da se zadrži dovoljno vremena u ustima, razgradili bi maltozu u glukozu što bi snizilo pH i dovelo do demineralizacije zuba, dok se ostatak djelomično razgrađenog škroba, razgrađuje u želucu. Sličan proces se događa u plaku u kojem bakterije, kao nusprodukt razgradnje jednostavnih šećera, proizvode kiselinu koja dovodi do demineralizacije cakline. Prisutnost šećera nije ključna ako se konzumira najviše četiri zasebna obroka dnevno, tako da se nagli pad pH može vratiti na normalu pomoću puferskih sposobnosti sline koju čine prvenstveno ugljična kiselina i fosfati.

3. Bakterije: One bakterije koje su sposobne povezati se s pelikulom(koja se stvara na zubu zbog precipitacije bjelančevina iz sline na površivu cakline) i tako stvoriti početak strukture biofilma, plaka. U biofilmu se prvenstveno nalaze mnogobrojne gram-pozitivne bakterije s niskim kapacitetom proizvodnje organskih i polisaharidnih vanstaničnih kiselina, međutim, zbog anaerobnih uvjeta u njegovim dubljim dijelovima, nalazimo pretežno gram-negativne bakterije i u tom dijelu dominira “kariogeni” plak koji uzrokuje karijes. Bakterije tako adheriraju, ali preduvjet je prisutnost primarne kolonije Streptocccusa sanguisa i Streptococcusa mutansa, još se može naći Lactobacillus acidophilus, Actinomyces naeslundii, Actinomyces viscosus, itd.

4. Vrijeme: plak koji se stvara na zubima nakon unosa hrane, pogotovo one bogate jednostavnim šećerima, nije sam po sebi dovoljan razlog nastanka karijesa, sve dok nije vremenski dugotrajno prisutan na zubima, te se iz njega dugotrajno ispuštaju kiseline koje su produkt metabolizma bakterija. Vremenski faktor je jako bitan u nastanku karijesa. Zub je sposoban izdržati 2 sata dnevne demineralizacije, a da ne dođe do lezije cakline, jer slina sadrži mehanizam kojim će kompenzirati pojavu pojačane kiselosti u usnoj šupljini. Četkanjem zuba pomažemo slini u njenoj zaštitnoj ulozi. Barem pola sata nakon svakog obroka prisutan je niski pH i dolazi do demineralizacije zuba.

U fiziološkim uvjetima, odsutnost jednog od ovih faktora smanjuje ili onemogućuje nastanak karijesa.