Posts Tagged "suha usta"

Halitoza – loš zadah

Posted

Loš zadah, stručno nazvan halitoza, može biti posljedica loših higijenskih navika, a može biti i znak nekih drugih zdravstvenih problema. Loš zadah može se pogoršati unosom raznih vrsta hrane koje konzumiramo i nekih nezdravih navika.

Kako može hrana utjecati na zadah?
U osnovi, sve što pojedemo počinje se razgrađivati već u ustima. Kako se hrana dalje probavlja, i apsorbira u krv, putem krvi putuje do pluća i izlučuje se izdahom. Ako jedemo hranu s jakim mirisom (kao što su kapula ili češnjak), četkanje zuba i čišćenje zubnim koncem – čak i ispiranje tekućinama za usta – jedva privremeno prikriva loš zadah. Zadah neće nestati sve dok se hrana skroz ne probavi iz organizma.

Kako loše navike uzrokuju loš zadah?
Ako ne peremo zube i ne čistimo ih koncem svakodnevno, komadići hrane mogu zaostati u našim ustima što pogoduje rastu bakterija između zuba, oko desni i na jeziku. To dovodi do nastanka lošeg zadaha. K tome i protetski nadomjesci, kao što su to mobilne proteze i dotrajali fiksni protetski nadomjesci (krunice i mostovi), mogu dovesti do lošeg zadaha, ako se ne čiste pravilno. Pušenje i žvakanje duhana također uzrokuje loš zadah, boji zube, smanjuje osjećaj okusa i nadražuje desni.

Kakvi se zdravstveni problemi vezuju za loš zadah?
Dugotrajni loš zadah ili loš okus u ustima mogu biti znak uzbune za bolesti desni (gingivitis, parodontitis). Gingivitis je uzrokovan nagomilavanjem plaka na zubima. Bakterije proizvode toksine u ustima koje iritiraju desni. Ako se takav gingivitis ne liječi, može dovesti do parodontoze. Uzroci lošeg zadaha su, kandidijaza usne šupljine i zubni karijes.

Kserostomija ili sindrom suhih usta može također uzrokovati loš zadah. Slina je prijeko potrebna za ovlaživanje i ispiranje usne šupljine kako bi neutralizirala kiseline koje se proizvode u plaku i kako bi se isprale mrtve stanice koje se gomilaju na jeziku, desnima i obraznoj sluznici. Ako se ne odstrane, te stanice se razgrađuju i dovode do lošeg zadaha. Sindrom suhih usta može biti posljedica primjene raznih lijekova, bolesti žlijezda slinovnica ili stalnog disanja na usta.

Mnoge druge bolesti i stanja mogu prouzročiti loš zadah. Neke od njih su bolesti dišnog sustava kao što su upala pluća ili bronhitis, kronične infekcije sinusa, kronični rinitis, dijabetes, kronični želučani refluks, te bolesti jetre i bubrega.

Što možete učiniti da spriječite loš zadah?
Loš zadah može se smanjiti ili spriječiti ako:
Provodite dobru oralnu higijenu. Potrebno je dvaput dnevno četkati zube s pastom koja sadrži fluoride kako bi se otklonili ostaci hrane i plak. Perite zube nakon jela (imajte jednu četkicu na poslu ili u školi kako bi oparli zube nakon ručka). Ne zaboravite iščetkati svoj jezik! Zamijenite svoju četkicu svaka 2-3 mjeseca. Upotrebljavajte zubni konac ili interdentalnu četkicu kako bi odstranili ostatke hrane i plak koji se stvara između zuba jednom dnevno. Proteze bi trebalo skinuti preko noći i dobro ih oprati prije ponovnog stavljanja u usta ujutro.
Redovito posjećujte svog stomatologa – barem 2 puta godišnje. On će detaljno pregledati usta i izvršiti profesionalno čišćenje zuba i moći će otkriti i liječiti parodontne bolesti, suha usta ili druge proleme koji mogu biti uzrok lošeg zadaha iz usta.
Prestanite pušiti. Pitajte svog stomatologa savjet o tome kako prekinuti s tom navikom.
Pijte mnogo vode. To će vam osigurati dovoljnu vlažnost u usnoj šupljini. Žvakanje guma (po mogućnosti bez šećera) također pogoduje stvaranju sline, koja pomaže otplavljivanju hrane i bakterija.
Pazite na hranu koju jedete. Ako smatrate da hrana koju jedete izaziva loš zadah, zapišite što ste jeli. Također zapišite koje ste lijekove pili i razgovarajte o tome sa svojim stomatologom.

Tko će Vam pomoći oko lošeg zadaha?
U većini slučajeva, Vaš stomatolog može tretirati loš zadah. Ako stomatolog ustanovi da je s usnom šupljinom i sa zubima sve uredu, potrebno je posjetiti svog liječnika obiteljske medicine.

Koje proizvode možete koristiti za otklanjanje lošeg zadaha?
Možete kupiti veliki broj tekućina za ispiranje usta za koje se tvrdi da u potpunosti otklanjaju loš zadah. Međutim, morate biti svijesni da mnoge od tih tekućina tek kratkoročno prekrivaju loš zadah. Postoje svakako neke tekućine za ispiranje usta koje umjesto prekrivanja mirisa, otklanjaju bakterije koje su uzrok lošeg zadaha. Pitajte svog stomatologa koji je proizvod najbolji za Vas.

Read More

Kserostomija – sindrom suhih usta

Posted

Slina je jako bitna za usta jer ih vlaži i čisti i pomaže u probavi hrane. Slina ujedno sprečava infekcije kontrolom nad bakterijama i gljivicama koje se redovito nalaze u ustima. Kada ne proizvodimo slinu u dovoljnoj količini, usta su suha i pojavljuje se nelagodan osjećaj. Srećom, postoje razni efikasni tretmani za suha usta.

 

Što uzrokuje suha usta?

Različiti su uzroci suhoće usta.

  1. Suha usta su uobičajena popratna pojava kad se uzimaju neki lijekovi, kao lijekovi protiv depresije, anksioznosti, boli, alergije, i prehlade (antihistaminici i dekongestivi), pretilosti, akna, epilepsije, hipertenzije (diuretici), proljeva, povraćanja, psihotičnih poremećaja, urinarne inkontinencije, astme (neki bronhodilatatori) i antiparkinsonici, ali mogu je prouzročiti i neki mišićni relaksatori i sedativi.
  2. Popratna pojava nekih bolesti i infekcija kao što su Sjoegrenov sindrom, HIV/AIDS, Alzheimerova bolest, dijabetes, anemija, cistična fibroza, reumatoidni artritis, hipertenzija, Parkinsonova bolest, inzult, mumps.
  3. Popratna pojava nekih medicinskih tretmana i postupaka. Oštećenje žlijezda slinovnica koje inače proizvode i izlučuju slinu, kao posljedica zračenja glave i vrata i kemoterapije kod terapije raka, mogu smanjiti količinu sline u ustima.
  4. Oštećenje živca. Suha usta mogu biti posljedica oštećenja živca glave i vrata prilikom ozljede ili operacije.
  5. Dehidracija. Stanja koja dovode do dehidracije, kao što su vrućice, pojačano znojenje, povraćanje, proljev, gubitak krvi i opekline, mogu dovesti do stanja suhih usta.
  6. Kirurško odstranjenje žlijezda slinovnica.
  7. Životni stil. Pušenje ili žvakanje duhana može utjecati na proizvodnju sline i može pogoršati stanje.
  8. Stalno disanje na usta može također pogodovati nastanku problema.

 

Koji su simptomi suhih usta?

Općenito su to:

  1. Osjećaj ljepljivosti i suhoće u ustima
  2. Pojačana žeđ
  3. Gljivice u ustima; gljivice ili raspucana koža u uglovima usta; raspucale usnice
  4. Suhoća u grlu
  5. Osjećaj žarenja i pečenja u ustima a pogotovo u jeziku
  6. Suhi, crveni raspucali jezik
  7. Problemi u govoru, osjetu okusa, žvakanju i gutanju
  8. Promuklost, suhi nosni putevi, gljivice u ždrijelu
  9. Loš zadah

 

Zašto je to problem?

Osim što dovodi do gore navedenih neugodnih simptoma, suha usta ujedno pojačavaju rizik od gingivitisa (bolesti desni), karijesa zuba, infekcije u usnoj šupljini kao što je kandidoza.

Suha usta otpomažu u nošenju proteza.

 

Kako se liječi?

Ako je uzrok lijek koji se koristi, treba se savjetovati s liječnikom koji će smanjiti dozu lijeka ili će zamijeniti lijek drugim koji ne uzrokuje suhoću usta.

Pripisati će i tekućinu za ispiranje usta kojom se vlaži sluznica, a ako to ne koristi pripisuje se lijek koji stimulira proizvodnju sline odnosno pripisuje se umjetna slina.

Uz sve to za poboljšanje salivacije može se još: cuclati bonbon bez šećera ili žvakati gumu bez šećera; piti mnogo vode kako bi usta bila stalno vlažna, štititi zube perući ih pastom s fluoridima, ispirati usta tekućinama s fluorom i redovito odlaziti stomatologu; disati na nos, a ne na usta što je više moguće; primijeniti sobni ovlaživač zraka u spavaćoj sobi tijekom noći.

 

Read More