Posts Tagged "Stomatolog Sesvete"

Zubni implantati

Posted

Unatoč edukaciji o važnosti očuvanja oralnog zdravlja, mnogi ljudi i dalje ostaju bez zuba – većinom zbog karijesa, bolesti parodonta ili traume. Godinama su jedino rješenje za izgubljeni zub bili mostovi i proteze koji bez obzira na napredak stomatološke protetike i stomatologije uopće, pokazuju brojne žvačne, fonacijske, estetske i druge nedostatke. Radi reduciranja nedostataka standardne protetike i postizanja većega funkcijskog jedinstva proteza i stomatognatog sustava, u stomatologiji se sve više koriste implantati, koji otvaraju mogućnost da se protetski radovi, na zadovoljstvo pacijenata, isplaniraju drukčije i kvalitetnije.

Što su zubni implantati?
Zubni implantati predstavljaju nadomjestak za izgubljeni korijen zuba. Ugrađuju se u kost kako bi postali nosačem za protetske nadomjestke kao što su krunice, mostovi ili proteze. Najčešće se izrađuju od titana čija biokompatibilnost omogućava sraštavanje s kosti bez razvijanja upalnih procesa, a do odbacivanja implantata dolazi u svega 3% slučajeva što zahvate ovakvog tipa svrstava među najsigurnije u stomatologiji. Implantati se sastoje od dva dijela: analoga korijena koji nadomješta korijen zuba i ugrađuje se u kost, te od nadogradnje, dijela koji se spaja s umjetnim korijenom iznad zubnog mesa i na koji se zatim postavlja krunica.

Koje su prednosti zubnih implantata?
Zubni implantati usađuju se kad nedostaje samo jedan zub u zubnom nizu kako bi se implantacijom izbjegla preparacija zdravih susjednih zuba (brušenje) i izrada mosta.
Zatim, implantati nude mogućnost nadoknade upravo onih zubi koji nedostaju kako bi se mogao izraditi fiksni protetski nadomjestak i tako izbjeći nošenje djelomične mobilne proteze.
Osim u tim situacijama, implantati se ugrađuju i potpuno bezubim pacijentima koji često imaju problema s nošenjem potpunih mobilnih proteza. Implantati su u tim slučajevima posebno zahvalni, jer služe za sidrenje (učvršćivanje) proteza, pri čemu nošenje, osobito donjih proteza, postaje znatno sigurnije, a žvakanje kvalitetnije.

Mogu li svi dobiti zubni implantat?
Pri pregledu pacijenata svakako treba obratiti pažnju na niz važnih čimbenika počevši od pomne i detaljne procjene općeg zdravstvenog stanja, trenutačni zdravstveni status, procjenu stanja oralne higijene, pacijentovu motiviranost za zahvat i njegova očekivanja; zatim na oralnu higijenu, pacijentove navike kao što su pušenje, način žvakanja i eventualno konzumiranje alkohola, te utvrditi parodontološki status postojećih zubi i eventualne okluzijske anomalije kao što su križni zagriz ili navike poput bruksizma (stiskanje i škripanje zubima).
Skoro svaki pacijent dobra zdravlja može postati kandidatom za ugradnju implantata, pa čak i u slučajevima nedostatka kosti potrebne za ugradnju istih. U takvim slučajevima dodaje se umjetna kost koja potiče rast koštanog tkiva i stvara se potpuna integracija implantata s okolnim tkivom.

Koliko je uspješna terapija zubnim implantatima?
Zubne implantate možemo proglasiti uspješnima ako prežive 10 godina, što je slučaj za 85-90% implantata. Uspješnost terapije implantatima varira zato što se usađuju u živo koštano tkivo koje se neprestano obnavlja i pregrađuje, ali ujedno stari i smanjuje svoj koštani volumen. Implantat nema zaštitu kao prirodni zub, koji ima parodontalni ligament kao prepreku prodoru bakterija prema zubnom korijenu. Radi toga je upravo brižna oralna higijena i redoviti posjet stomatologu glavna zaštita implantata kojom se sprečava razvoj upale mekih i tvrdih tkiva oko implantata što može dovesti do njegovog gubitka.

AKCIJSKI POPUST

 

Read More

Krunice i mostovi

Posted

Zubna krunica (navlaka) je “kapica” kojom se nadoknađuje zub – po obliku, veličini, čvrstoći – odnosno poboljšava se izgled zuba.

Kad se krunica cementira na svoje mjesto, ona potpuno prekriva krunu zuba – vidljivi dio zuba koji se nalazi u ustima.

Zubnu krunicu potrebno je napraviti u slijedećim uvjetima:

  • Kako bi se zaštitio oslabljeni zub (zub s opsežnim karijesom) od puknuća
  • Kako bi sačuvali dijelove već puknutog zuba
  • Kako bi nadoknadili zub koji je već puknuo ili koji je destruiran
  • Kako bi prekrili i učvrstili zub koji na sebi ima veliki ispun (plombu)
  • Kako bi usidrili most i nadoknadili zub koji nedostaje
  • Kako bi prekrili zub s promijenjenom bojom
  • Kako bi prekrili/nadogradili implantat

Kakve sve krunice postoje?

Trajne krunice mogu biti izrađene od metala, metal-keramike, potpune keramike i cirkon-keramike.

Metali koji se koriste za izradu metalnih krunica su: zlatne legure, legure drugih metala (npr. paladij, titan) ili legure s osnovom čelika (npr. nikal ili krom). Uspoređujući ih s ostalim tipovima krunica kod izrade potpune metalne krunice skida se manje zuba, a trošenje zuba u suprotnoj čeljusti je svedeno na minimum. Potpune metalne krunice podnose dobro žvačne sile i jako su dugotrajne. Također, metalne krunice manje pucaju i manje se lome. Najveći manjak je kod njih metalna boja koja narušava estetiku, zato su dobar izbor za stražnje molare koji su manje vidljivi.

Za razliku od potpunih metalnih krunica, metal-keramičke krunice mogu se napraviti u boji susjednog zuba, pa izgledaju potpuno kao običan zub. Ipak, njihov nedostatak je taj što je trošenje zuba u suprotnoj čeljusti jače u usporedbi s potpunim metalnim krunicama. Keramički dio krunice može se otkrhnuti ili odlomiti. Ponekad metal može prosijavati ispod keramike kao tamna crta, pogotovo uz rub gingive. Ove krunice su dobar izbor kako za prednje tako i za stražnje zube.

bezmetalne kruniceBezmetalne krunice su potpune keramičke krunice i cirkon-keramičke krunice najvjernije oponašaju prirodnu boju zuba i pogodnije su za ljude koji su alergični na metale. Odličan su izbor za prednje zube zbog svoje visoke estetike. Cirkon-keramičke krunice su uz sve to i jako čvrste. Kod ovih krunica nema prosijavanja metala uz rub gingive.

 

Privremene u odnosu na trajne krunice.

Privremene krunice mogu se izraditi u stomatološkoj ambulanti dok se trajne krunice moraju izraditi u zubotehničkom laboratoriju. Privremene krunice se izrađuju od akrilata i mogu se upotrijebiti kao privremeno rješenje dok se ne izradi trajna krunica u laboratoriju.

 

Koji su koraci u izradi krunice?

Koji su problemi vezani uz zubne krunice?

Što su onleji i ¾ krunice?

Koliko traju zubne krunice?

Treba li zub s krunicom posebnu njegu?

 

 

Read More

Materijali za ispune

Posted

POPUST

Uzroci zbog kojih dolazi do gubitka zubnog tkiva su različiti (karijes, trauma, parodontoza…) i s obzirom na opsežnost gubitka zubnog tkiva stomatolog ga nastoji nadoknaditi različitim tehnikama i materijalima. Razlikujemo direktne i indirekne metode nadoknade zubnog tkiva. Ispunima stomatolog nastoji u potpunosti nadoknaditi dio izgubljenog zubnog tkiva direktno u usnoj šupljini.

Stručnjaci dugi niz godina pokušavaju pronaći idealni materijal koji bi bio jednak prirodnoj strukturi zuba. Svojstva koja se ispituju su fizikalno-kemijska: čvrstoća, otpornost na trošenje i postojanost na kemijsku eroziju;  biološka: kompatibilnost s organizmom – bez iritacija po zubu, sluznici ili pojava alergijskih reakcija; estetska svojstva: potpuno uklapanje materijala u okolinu zubnog tkiva po strukturi, nijansi boje i translucentnosti; i jednostavnost rukovanja: materijal s kojima se jednostavno radi i jednostavno oblikuje.

Amalgam

Tijekom godina razvijali su se i u praksi upotrebljavali različiti materijali za ispune. Tu se najviše od svih zadržao amalgam koji se počeo upotrebljavati prije skoro dvjesto godina. Dentalni amalgam je slitina koja se sastoji od žive (oko 50%) pomiješane sa srebrom, kositrom, cinkom i bakrom. Amalgam se ne vezuje kemijski za zubno tkivo već mehanički prijanja u posebno isprepariranom obliku zubnog kaviteta. Još se uvijek koristi u mnogim dijelovima svijeta jer je jeftin, ima iznimnu čvrstoću i dugotrajan je. Međutim, njegova metalna boja koja s vremenom oksidira što mijenja njegov površinski izgled, ne zadovoljava kriterije estetike, a s obzirom da je dobro poznata toksičnost same žive, postoji niz studija koje dokazuju njegovu štetnost, mnoge države su ga shodno tome zabranile kao sredstvo za ispune.

Kompozitni materijali

Sredinom 20. stoljeća došlo je do razvoja drugih materijala za direktne ispune, kao što su kompozitni materijali, stakleno-ionomerni cementi, kompomeri… Te sve materijale s obzirom na njihovu osnovnu odliku – boju, popularno zovemo bijele plombe. Njihova zajednička odlika je da nisu topivi u slini, lijepo izgledaju, neosjetljive su na dehidraciju, lako se rukuje s njima i cijena im je prihvatljiva. Mogu se oblikovati tako da u potpunosti imitiraju oblik prirodnog zuba. Čvrsti su, dugotrajni i kozmetički bolji od tamnosivih amalgamima.
Kompoziti se definiraju kao kombinacija dvaju ili više kemijski različitih materijala s jasnim graničnim spojem između komponenti i svojstvima boljim od pojedinačnih komponenti. Sastoje se od tri dijela: organske smolaste matrice, anorganskih čestica punila i svezujućeg sredstva kojima se još dodaju i stabilizatori boje, inhibitori, pigment i aktivatorski sustav. Oni ostvaruju kemijsku vezu sa zubnim tkivom, pa preparacija zubnog ormarića ne mora biti tako opsežna i zahtjevna kao kod amalgama, što u konačnici štedi tvrdo zubno tkivo i čini ih prvim izborom od strane terapeuta. Većina modernih kompozita su fotopolimerizirajući materijali, stvrdnjavaju se kad se osvijetle svjetlom određene valne duljine. Nakon toga se mogu ispolirati kako bi se dobio konačni izgled i visoka estetika.
U zadnjih 20 godina, kompoziti su u mnogome poboljšani, pa sad podnose tlačnu silu i na stražnjim zubima. Današnji kompozitni ispuni manje se kontrahiraju nakon polimerizacije u odnosu na prijašnje vrste kompozitnih materijala. Dobro postavljen kompozitni ispun je ugodan, estetski lijep, čvrst i dugotrajan i može trajati 10 i više godina.

Read More

Bruksizam – što je to?

Posted

Većina ljudi stišće i škripi zubima povremeno što ne uzrokuje oštećenja. Učestalo, nevoljno, nesvjesno i pretjerano škripanje i stiskanje zubima nazivamo bruksizam. Sile koje u tom slučaju djeluju na zube, desni i zglobove tri su puta veće nego prilikom žvakanja. Postoje dvije vrste pokreta: škripanje koje uključuje pokrete donje čeljusti i ponekad može biti prilično glasno i stiskanje kod kojeg nema pokreta donje čeljusti i odvija se nečujno. U oba slučaja bruksizam dovodi do oštećenja zubi i do drugih komplikacija.

Zašto ljudi škripe zubima?
Škripanje zubima je funkcijski poremećaj čeljusti i čeljusnih zglobova. Može biti uzrokovano stresom i anksioznošću. Najčešće se javlja tijekom spavanja i povezano je s lošim skladom odnosa u žvačnom sustavu koji proizlaze iz neuravnoteženog i traumatskog zagriza uzrokovanog preranim gubitkom zuba, loše izvedenih ispuna i protetskih radova, te neodgovarajuće ortodontske terapije.

Kako ustanoviti škripimo li noću zubima?
S obzirom da se škripanje zubima odvija noću, većina ljudi nije svijesna da to čini. Ipak, dugotrajne, učestale glavobolje, bolovi u čeljusnom zglobu uz pucketanje i škripanje u čeljusnom zglobu, smanjena mogućnost otvaranja usta, te bolovi i osjetljivost žvačnih mišića, ukazuju na bruksizam. Često ljudi saznaju za svoje škripanje zubima od svojih bližnjih koji ih čuju da škripe noću. Ako sumnjate da škripite zubima, razgovarajte sa svojim stomatologom. On će pregledati vaša usta i čeljusni zglob u potrazi za tragovima bruksizma.

Zašto je škripanje zubima opasno?
Škripanje zubima dovodi do trajnih promjena na zubima i žvačnom sustavu u cjelini. Prekomjerno trošenje zuba praćeno je promjenama u čeljusnom zglobu. Zubi se troše, postaju osjetljivi i lako se lome. Tijekom niza godina, čeljust ostaje potpuno bezuba, gubi se zagriz, mijenja se i fizionomija lica. U kasnijoj fazi bolesti javljaju se bolovi u čeljusti, osjetljivost i umor mišića, jutarnje glavobolje te bolovi u vratu i uhu.

Što učiniti da se spriječi daljnje škripanje zubima?
Kako bi spriječili daljnje škripanje zuba i posljedice koje iz toga proizlaze potrebno je započeti okluzalnu terapiju. Okluzalna terapija je svaka stomatološka intervencija usmjerena na mijenjanje postojećeg stanja zagriza, kontaktnog odnosa zuba ili položaja donje čeljusti, a sve u terapijske svrhe. Takva terapija se provodi pomoću specijalnih mobilnih nadomjestaka, noćnih udlaga, koje štite zube tijekom spavanja s ciljem ublažavanja simptoma, opuštanja žvačnih mišića i stabilizacije odnosa u čeljusnim zglobovima.

Read More

Halitoza – loš zadah

Posted

Loš zadah, stručno nazvan halitoza, može biti posljedica loših higijenskih navika, a može biti i znak nekih drugih zdravstvenih problema. Loš zadah može se pogoršati unosom raznih vrsta hrane koje konzumiramo i nekih nezdravih navika.

Kako može hrana utjecati na zadah?
U osnovi, sve što pojedemo počinje se razgrađivati već u ustima. Kako se hrana dalje probavlja, i apsorbira u krv, putem krvi putuje do pluća i izlučuje se izdahom. Ako jedemo hranu s jakim mirisom (kao što su kapula ili češnjak), četkanje zuba i čišćenje zubnim koncem – čak i ispiranje tekućinama za usta – jedva privremeno prikriva loš zadah. Zadah neće nestati sve dok se hrana skroz ne probavi iz organizma.

Kako loše navike uzrokuju loš zadah?
Ako ne peremo zube i ne čistimo ih koncem svakodnevno, komadići hrane mogu zaostati u našim ustima što pogoduje rastu bakterija između zuba, oko desni i na jeziku. To dovodi do nastanka lošeg zadaha. K tome i protetski nadomjesci, kao što su to mobilne proteze i dotrajali fiksni protetski nadomjesci (krunice i mostovi), mogu dovesti do lošeg zadaha, ako se ne čiste pravilno. Pušenje i žvakanje duhana također uzrokuje loš zadah, boji zube, smanjuje osjećaj okusa i nadražuje desni.

Kakvi se zdravstveni problemi vezuju za loš zadah?
Dugotrajni loš zadah ili loš okus u ustima mogu biti znak uzbune za bolesti desni (gingivitis, parodontitis). Gingivitis je uzrokovan nagomilavanjem plaka na zubima. Bakterije proizvode toksine u ustima koje iritiraju desni. Ako se takav gingivitis ne liječi, može dovesti do parodontoze. Uzroci lošeg zadaha su, kandidijaza usne šupljine i zubni karijes.

Kserostomija ili sindrom suhih usta može također uzrokovati loš zadah. Slina je prijeko potrebna za ovlaživanje i ispiranje usne šupljine kako bi neutralizirala kiseline koje se proizvode u plaku i kako bi se isprale mrtve stanice koje se gomilaju na jeziku, desnima i obraznoj sluznici. Ako se ne odstrane, te stanice se razgrađuju i dovode do lošeg zadaha. Sindrom suhih usta može biti posljedica primjene raznih lijekova, bolesti žlijezda slinovnica ili stalnog disanja na usta.

Mnoge druge bolesti i stanja mogu prouzročiti loš zadah. Neke od njih su bolesti dišnog sustava kao što su upala pluća ili bronhitis, kronične infekcije sinusa, kronični rinitis, dijabetes, kronični želučani refluks, te bolesti jetre i bubrega.

Što možete učiniti da spriječite loš zadah?
Loš zadah može se smanjiti ili spriječiti ako:
Provodite dobru oralnu higijenu. Potrebno je dvaput dnevno četkati zube s pastom koja sadrži fluoride kako bi se otklonili ostaci hrane i plak. Perite zube nakon jela (imajte jednu četkicu na poslu ili u školi kako bi oparli zube nakon ručka). Ne zaboravite iščetkati svoj jezik! Zamijenite svoju četkicu svaka 2-3 mjeseca. Upotrebljavajte zubni konac ili interdentalnu četkicu kako bi odstranili ostatke hrane i plak koji se stvara između zuba jednom dnevno. Proteze bi trebalo skinuti preko noći i dobro ih oprati prije ponovnog stavljanja u usta ujutro.
Redovito posjećujte svog stomatologa – barem 2 puta godišnje. On će detaljno pregledati usta i izvršiti profesionalno čišćenje zuba i moći će otkriti i liječiti parodontne bolesti, suha usta ili druge proleme koji mogu biti uzrok lošeg zadaha iz usta.
Prestanite pušiti. Pitajte svog stomatologa savjet o tome kako prekinuti s tom navikom.
Pijte mnogo vode. To će vam osigurati dovoljnu vlažnost u usnoj šupljini. Žvakanje guma (po mogućnosti bez šećera) također pogoduje stvaranju sline, koja pomaže otplavljivanju hrane i bakterija.
Pazite na hranu koju jedete. Ako smatrate da hrana koju jedete izaziva loš zadah, zapišite što ste jeli. Također zapišite koje ste lijekove pili i razgovarajte o tome sa svojim stomatologom.

Tko će Vam pomoći oko lošeg zadaha?
U većini slučajeva, Vaš stomatolog može tretirati loš zadah. Ako stomatolog ustanovi da je s usnom šupljinom i sa zubima sve uredu, potrebno je posjetiti svog liječnika obiteljske medicine.

Koje proizvode možete koristiti za otklanjanje lošeg zadaha?
Možete kupiti veliki broj tekućina za ispiranje usta za koje se tvrdi da u potpunosti otklanjaju loš zadah. Međutim, morate biti svijesni da mnoge od tih tekućina tek kratkoročno prekrivaju loš zadah. Postoje svakako neke tekućine za ispiranje usta koje umjesto prekrivanja mirisa, otklanjaju bakterije koje su uzrok lošeg zadaha. Pitajte svog stomatologa koji je proizvod najbolji za Vas.

Read More