Posts Tagged "parodontitis"

Halitoza – loš zadah

Posted

Loš zadah, stručno nazvan halitoza, može biti posljedica loših higijenskih navika, a može biti i znak nekih drugih zdravstvenih problema. Loš zadah može se pogoršati unosom raznih vrsta hrane koje konzumiramo i nekih nezdravih navika.

Kako može hrana utjecati na zadah?
U osnovi, sve što pojedemo počinje se razgrađivati već u ustima. Kako se hrana dalje probavlja, i apsorbira u krv, putem krvi putuje do pluća i izlučuje se izdahom. Ako jedemo hranu s jakim mirisom (kao što su kapula ili češnjak), četkanje zuba i čišćenje zubnim koncem – čak i ispiranje tekućinama za usta – jedva privremeno prikriva loš zadah. Zadah neće nestati sve dok se hrana skroz ne probavi iz organizma.

Kako loše navike uzrokuju loš zadah?
Ako ne peremo zube i ne čistimo ih koncem svakodnevno, komadići hrane mogu zaostati u našim ustima što pogoduje rastu bakterija između zuba, oko desni i na jeziku. To dovodi do nastanka lošeg zadaha. K tome i protetski nadomjesci, kao što su to mobilne proteze i dotrajali fiksni protetski nadomjesci (krunice i mostovi), mogu dovesti do lošeg zadaha, ako se ne čiste pravilno. Pušenje i žvakanje duhana također uzrokuje loš zadah, boji zube, smanjuje osjećaj okusa i nadražuje desni.

Kakvi se zdravstveni problemi vezuju za loš zadah?
Dugotrajni loš zadah ili loš okus u ustima mogu biti znak uzbune za bolesti desni (gingivitis, parodontitis). Gingivitis je uzrokovan nagomilavanjem plaka na zubima. Bakterije proizvode toksine u ustima koje iritiraju desni. Ako se takav gingivitis ne liječi, može dovesti do parodontoze. Uzroci lošeg zadaha su, kandidijaza usne šupljine i zubni karijes.

Kserostomija ili sindrom suhih usta može također uzrokovati loš zadah. Slina je prijeko potrebna za ovlaživanje i ispiranje usne šupljine kako bi neutralizirala kiseline koje se proizvode u plaku i kako bi se isprale mrtve stanice koje se gomilaju na jeziku, desnima i obraznoj sluznici. Ako se ne odstrane, te stanice se razgrađuju i dovode do lošeg zadaha. Sindrom suhih usta može biti posljedica primjene raznih lijekova, bolesti žlijezda slinovnica ili stalnog disanja na usta.

Mnoge druge bolesti i stanja mogu prouzročiti loš zadah. Neke od njih su bolesti dišnog sustava kao što su upala pluća ili bronhitis, kronične infekcije sinusa, kronični rinitis, dijabetes, kronični želučani refluks, te bolesti jetre i bubrega.

Što možete učiniti da spriječite loš zadah?
Loš zadah može se smanjiti ili spriječiti ako:
Provodite dobru oralnu higijenu. Potrebno je dvaput dnevno četkati zube s pastom koja sadrži fluoride kako bi se otklonili ostaci hrane i plak. Perite zube nakon jela (imajte jednu četkicu na poslu ili u školi kako bi oparli zube nakon ručka). Ne zaboravite iščetkati svoj jezik! Zamijenite svoju četkicu svaka 2-3 mjeseca. Upotrebljavajte zubni konac ili interdentalnu četkicu kako bi odstranili ostatke hrane i plak koji se stvara između zuba jednom dnevno. Proteze bi trebalo skinuti preko noći i dobro ih oprati prije ponovnog stavljanja u usta ujutro.
Redovito posjećujte svog stomatologa – barem 2 puta godišnje. On će detaljno pregledati usta i izvršiti profesionalno čišćenje zuba i moći će otkriti i liječiti parodontne bolesti, suha usta ili druge proleme koji mogu biti uzrok lošeg zadaha iz usta.
Prestanite pušiti. Pitajte svog stomatologa savjet o tome kako prekinuti s tom navikom.
Pijte mnogo vode. To će vam osigurati dovoljnu vlažnost u usnoj šupljini. Žvakanje guma (po mogućnosti bez šećera) također pogoduje stvaranju sline, koja pomaže otplavljivanju hrane i bakterija.
Pazite na hranu koju jedete. Ako smatrate da hrana koju jedete izaziva loš zadah, zapišite što ste jeli. Također zapišite koje ste lijekove pili i razgovarajte o tome sa svojim stomatologom.

Tko će Vam pomoći oko lošeg zadaha?
U većini slučajeva, Vaš stomatolog može tretirati loš zadah. Ako stomatolog ustanovi da je s usnom šupljinom i sa zubima sve uredu, potrebno je posjetiti svog liječnika obiteljske medicine.

Koje proizvode možete koristiti za otklanjanje lošeg zadaha?
Možete kupiti veliki broj tekućina za ispiranje usta za koje se tvrdi da u potpunosti otklanjaju loš zadah. Međutim, morate biti svijesni da mnoge od tih tekućina tek kratkoročno prekrivaju loš zadah. Postoje svakako neke tekućine za ispiranje usta koje umjesto prekrivanja mirisa, otklanjaju bakterije koje su uzrok lošeg zadaha. Pitajte svog stomatologa koji je proizvod najbolji za Vas.

Read More

Bolesti desni – gingivitis i parodontitis

Posted

Upala desni – gingivitis, te upala i gubitak potpornog tkiva zuba – parodontitis (parodontoza), opisuju događaje povezane s bakterijskim plakom, a koji mogu dovesti – ako se ne tretiraju adekvatno – do gubitka zuba zbog uništenja potpornog tkiva zuba.

 

Koja je razlika između gingivitisa i parodontitisa (parodontoze)?

Gingivitis je upala desni koja se pojavljuje na rubnim dijelovima desni (gingive) gdje bakterije u naslagama plaka uzrokuju upalu desni te one postaju crvene, otečene, bolne i često lako krvare pri četkanju. Stupanj težine gingivitisa se tijekom života može jako razlikovati: u pubertetu doseže najvišu točku, nakon toga slabi, da bi u odraslih povećanjem dobi pokazivao sklonost porastu. Studije jasno pokazuju povezanost između higijene usne šupljine i stupnja težine gingivitisa. Iako su desni osjetljive, zubi su i dalje čvrsti u kosti. U ovoj fazi bolesti, nema nepovratnog gubitka kosti ili drugog oštećenja.

Važno je naglasiti kako ne vode svi gingivitisi k parodontitisu, ali ako se gingivitis ne sanira, uz oslabljeni imunitet, prisutnost faktora rizika i patogenih bakterija, može se razviti parodontitis – upala potpornog tkiva zuba. Toksini i otrovi koje proizvode bakterije iz plaka kao i “dobri” enzimi iz našeg organizma koji su uključeni u borbu s infekcijom, počinju nepovratnu razgradnju kosti i vezivnog tkiva, dijelova potpornog aparata zuba, koji drži zub na mjestu. To dovodi do nastanka parodontnog džepa gdje se gomilaju bakterije koje još više pogoršavaju bolest. Kako napreduje bolest, džep se produbljuje i sve je veće uništenje gingive i kosti. Kad se to dogodi zubi više nisu usidreni na mjestu, oni se rasklimaju, te dolazi do ispadanja zuba. Parodontitis je, u biti, najčešći uzrok gubitka zuba kod starijih ljudi.

 

Što uzrokuje parodontitis?

Plak je primarni uzrok gingivitisa i parodontitisa. Ipak, postoje i drugi faktori koji doprinose parodontitisu. To uključuje:

  1. Hormonalne promjene (kao one tijekom trudnoće, puberteta, menopauze, mjesečnog ciklusa) koje čine desni osjetljivijima i olakšavaju razvoj gingivitisa.
  2. Bolesti (kao što su rak ili HIV-infekcije) koje interferiraju s imunološkim sustavom, mogu utjecati na stanje desni. S obzirom da dijabetes utječe na mogućnost korištenja šećera iz krvi, pacijenti s tom bolesti imaju veću sklonost infekcijama.
  3. Lijekovi mogu utjecati na oralno zdravlje jer neki smanjuju proizvodnju sline koja ima protektivno djelovanje na sluznicu i zube. Neki lijekovi, kao što su antikonvulzivi (fenitoin), antianginici (dihidropiridin), imunosupresivi (ciklosporin) mogu prouzročiti bujanje gingive i njen prekomjerni rast.
  4. Loše navike kao što su neodržavanje svakodnevne oralne higijene olakšavaju nastanak infekcije.
  5. Genetska predispozicija. Unatoč svim uputama o oralnom zdravlju i pravilnom životnom stilu, oni koji imaju genetsku predispoziciju su skloniji nastanku parodontitisa. Ako je osoba sklonija parodontitisu, stomatolog ili parodontolog će preporučiti češće posjete i kontrole, čišćenja kamenca i tretmane za bolje očuvanje zdravlja desni.

 

Koji su simptomi parodontitisa?

Parodontitis može biti bezbolan, s tek nekoliko očitih simptoma, čak i u kasnim fazama bolesti ili akutan, bolan i brzonapredujući. Mnoštvo je individualnih simptoma koje je teško klasificirati, ali neki simptomi mogu ukazati na bolest:

  1. Crvene, otečene i osjetljive desni
  2. Krvarenje desni tijekom i nakon četkanja zuba
  3. Stalni loš zadah ili loš okus u ustima
  4. Povlačenje desni
  5. Stvaranje dubokih džepova između zuba i desni
  6. Klimanje i pomicanje zuba
  7. Promjene u položaju zuba

Čak iako ne osjećate nikakve simptome, moguće je da imate neki oblik parodontitisa. Kod nekih ljudi, parodontitis može zahvatiti samo pojedine zube, kao što su kutnjaci. Samo stomatolog ili parodontolog mogu točno odrediti napredovanje parodontoze.

 

Kako stomatolog dijagnosticira parodontitis?

Tijekom pregleda zuba, stomatolog će ovako potražiti simptome:

  1. Sondiranjem – indeksi gingivitisa, indeksi plaka i krvarenja,…
  2. Parodontalni indeksi – dubina sondiranja, gubitak pričvstka, razina pričvstka, klimanje zuba i osjetljivost…
  3. Pregled rtg-snimke – stupanj resorpcije kosti oko zuba

Osim klasičnih dijagnostičkih postupaka na raspolaganju stoje i testovi koji koriste nove spoznaje: bakteriološki testovi i testiranja reakcije domaćina.

 

Kako se liječi parodontitis?

Parodontitis se može zaustaviti u gotovo svim slučajevima kad se prakticira adekvatna kontrola plaka. Adekvatna kontrola plaka podrazumijeva profesionalno čišćenje zuba barem 2x godišnje i svakodnevno četkanje i čišćenje zuba zubnim koncem, te četkanje jezika za poboljšanje zadaha.

Četkanjem otklanjamo plak s površina zuba koje možemo dostići, a čišćenjem zubnim koncem otklanjamo ostatke hrane i plak između zuba i ispod razine desni. Antibakterijske tekućine za ispiranje usta mogu smanjiti broj bakterija u ustima koje uzrokuju plak i parodontitis.

Ostale promjene u životnom stilu i zdravlju koje će smanjiti rizik, ozbiljnost, i brzinu razvoja parodontitisa su:

  1. Prestanak pušenja. Uporaba duhanskih proizvoda značajno utječe na razvoj parodontitisa. Pušači su sedam puta skloniji nastanku parodontitisa od nepušača. Pušenje će smanjiti šanse uspjeha tretmana protiv parodontitisa.
  2. Smanjenje stresa. Stres otežava imunološkom sustavu borbu protiv infekcija.
  3. Izbalansirana dijeta. Pravilna prehrana pomaže imunološkom sustavu u borbi protiv infekcija. Hrana bogata antioksidansima, na primjer, ona bogata vitaminom E (biljna ulja, orasi, zeleno lisnato povrće) ili vitaminom C (citrusno voće (agrumi), brokoli, kupus) može pomoći tijelu u oporavku oštećenog tkiva.
  4. Izbjegavanje stiskanja i škrgutanja zubima jer te akcije mogu zbog prejake sile oštetiti potporno tkivo zuba i povećavaju mogućnost destrukcije tkiva.

Je li parodontitis povezan s drugim bolestima?

Istraživači su otkrili potencijalne veze između parodontitisa i drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja. Kod ljudi sa zdravim imunitetom, bakterije koje iz usta prijeđu u krvotok obično su bezopasne, ali u nekim okolnostima, kod izrazito podložnih osoba, to može dovesti do teških općih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti (angina pektoris, infarkt srca, endokarditis), plućne infekcije, te dijabetes melitus (šećerna bolest) koji ne samo da je rizičan faktor za parodontitis, već i parodontitis može utjecati na tijek same bolesti.

Zaključak

Svakako, postoji nada da bi u bliskoj budućnosti bilo moguće farmakološkom, biokemijskom ili genetskom tehnologijom stabilizirati parodontitis te ponovno izgraditi oštećena parodontalna tkiva.

Predvidljivo je također da će se parodontitis sve manje mehanički liječiti. Umjesto toga bi u klinički zdravih osoba bio dijagnosticiran na samom početku te bi se već u mlađoj dobi primarnom profilaksom mogao držati pod kontrolom.

 

 

 

 

Read More

Mit o pranju zuba

Posted

Mit:što više to bolje!

Krivo. Prečesto, predugo ali i pregrubo četkanje može naštetiti vašoj oralnoj higijeni. Zubi tako mogu postati osjetljiviji, a i desni se mogu povući. Također je krivo pomisliti da osoba sa žutim zubima ima nezdrave zube jer zubi prirodno niti nisu potpuno bijeli.

S druge strane – Neredovito pranje zubi većinom je, ali ne i u potpunosti uzrok lošeg zadaha. Pušenje, određene vrste hrane, ponekad i bolesti mogu znatno doprinijeti lošem zadahu.

Read More

Zašto prestati pušiti?

Posted

Prestanak pušenja gotovo odmah poboljšava stanje parodontitisa. Unutar godine dana vidljivi su rezultati u odnosu na pušače. Stomatolozi znaju već neko vrijeme da pušači imaju gore oralno i gingivalno zdravlje nego nepušači, ali po prvi put je dr. Pershaw dokazao da prestanak pušenja uz rutinske tretmane profesionalnog čišćenja zuba dovodi do zdravijih desni. više…

Read More