Top Ten

Bruksizam – što je to?

Posted

Većina ljudi stišće i škripi zubima povremeno što ne uzrokuje oštećenja. Učestalo, nevoljno, nesvjesno i pretjerano škripanje i stiskanje zubima nazivamo bruksizam. Sile koje u tom slučaju djeluju na zube, desni i zglobove tri su puta veće nego prilikom žvakanja. Postoje dvije vrste pokreta: škripanje koje uključuje pokrete donje čeljusti i ponekad može biti prilično glasno i stiskanje kod kojeg nema pokreta donje čeljusti i odvija se nečujno. U oba slučaja bruksizam dovodi do oštećenja zubi i do drugih komplikacija.

Zašto ljudi škripe zubima?
Škripanje zubima je funkcijski poremećaj čeljusti i čeljusnih zglobova. Može biti uzrokovano stresom i anksioznošću. Najčešće se javlja tijekom spavanja i povezano je s lošim skladom odnosa u žvačnom sustavu koji proizlaze iz neuravnoteženog i traumatskog zagriza uzrokovanog preranim gubitkom zuba, loše izvedenih ispuna i protetskih radova, te neodgovarajuće ortodontske terapije.

Kako ustanoviti škripimo li noću zubima?
S obzirom da se škripanje zubima odvija noću, većina ljudi nije svijesna da to čini. Ipak, dugotrajne, učestale glavobolje, bolovi u čeljusnom zglobu uz pucketanje i škripanje u čeljusnom zglobu, smanjena mogućnost otvaranja usta, te bolovi i osjetljivost žvačnih mišića, ukazuju na bruksizam. Često ljudi saznaju za svoje škripanje zubima od svojih bližnjih koji ih čuju da škripe noću. Ako sumnjate da škripite zubima, razgovarajte sa svojim stomatologom. On će pregledati vaša usta i čeljusni zglob u potrazi za tragovima bruksizma.

Zašto je škripanje zubima opasno?
Škripanje zubima dovodi do trajnih promjena na zubima i žvačnom sustavu u cjelini. Prekomjerno trošenje zuba praćeno je promjenama u čeljusnom zglobu. Zubi se troše, postaju osjetljivi i lako se lome. Tijekom niza godina, čeljust ostaje potpuno bezuba, gubi se zagriz, mijenja se i fizionomija lica. U kasnijoj fazi bolesti javljaju se bolovi u čeljusti, osjetljivost i umor mišića, jutarnje glavobolje te bolovi u vratu i uhu.

Što učiniti da se spriječi daljnje škripanje zubima?
Kako bi spriječili daljnje škripanje zuba i posljedice koje iz toga proizlaze potrebno je započeti okluzalnu terapiju. Okluzalna terapija je svaka stomatološka intervencija usmjerena na mijenjanje postojećeg stanja zagriza, kontaktnog odnosa zuba ili položaja donje čeljusti, a sve u terapijske svrhe. Takva terapija se provodi pomoću specijalnih mobilnih nadomjestaka, noćnih udlaga, koje štite zube tijekom spavanja s ciljem ublažavanja simptoma, opuštanja žvačnih mišića i stabilizacije odnosa u čeljusnim zglobovima.

Read More

Halitoza – loš zadah

Posted

Loš zadah, stručno nazvan halitoza, može biti posljedica loših higijenskih navika, a može biti i znak nekih drugih zdravstvenih problema. Loš zadah može se pogoršati unosom raznih vrsta hrane koje konzumiramo i nekih nezdravih navika.

Kako može hrana utjecati na zadah?
U osnovi, sve što pojedemo počinje se razgrađivati već u ustima. Kako se hrana dalje probavlja, i apsorbira u krv, putem krvi putuje do pluća i izlučuje se izdahom. Ako jedemo hranu s jakim mirisom (kao što su kapula ili češnjak), četkanje zuba i čišćenje zubnim koncem – čak i ispiranje tekućinama za usta – jedva privremeno prikriva loš zadah. Zadah neće nestati sve dok se hrana skroz ne probavi iz organizma.

Kako loše navike uzrokuju loš zadah?
Ako ne peremo zube i ne čistimo ih koncem svakodnevno, komadići hrane mogu zaostati u našim ustima što pogoduje rastu bakterija između zuba, oko desni i na jeziku. To dovodi do nastanka lošeg zadaha. K tome i protetski nadomjesci, kao što su to mobilne proteze i dotrajali fiksni protetski nadomjesci (krunice i mostovi), mogu dovesti do lošeg zadaha, ako se ne čiste pravilno. Pušenje i žvakanje duhana također uzrokuje loš zadah, boji zube, smanjuje osjećaj okusa i nadražuje desni.

Kakvi se zdravstveni problemi vezuju za loš zadah?
Dugotrajni loš zadah ili loš okus u ustima mogu biti znak uzbune za bolesti desni (gingivitis, parodontitis). Gingivitis je uzrokovan nagomilavanjem plaka na zubima. Bakterije proizvode toksine u ustima koje iritiraju desni. Ako se takav gingivitis ne liječi, može dovesti do parodontoze. Uzroci lošeg zadaha su, kandidijaza usne šupljine i zubni karijes.

Kserostomija ili sindrom suhih usta može također uzrokovati loš zadah. Slina je prijeko potrebna za ovlaživanje i ispiranje usne šupljine kako bi neutralizirala kiseline koje se proizvode u plaku i kako bi se isprale mrtve stanice koje se gomilaju na jeziku, desnima i obraznoj sluznici. Ako se ne odstrane, te stanice se razgrađuju i dovode do lošeg zadaha. Sindrom suhih usta može biti posljedica primjene raznih lijekova, bolesti žlijezda slinovnica ili stalnog disanja na usta.

Mnoge druge bolesti i stanja mogu prouzročiti loš zadah. Neke od njih su bolesti dišnog sustava kao što su upala pluća ili bronhitis, kronične infekcije sinusa, kronični rinitis, dijabetes, kronični želučani refluks, te bolesti jetre i bubrega.

Što možete učiniti da spriječite loš zadah?
Loš zadah može se smanjiti ili spriječiti ako:
Provodite dobru oralnu higijenu. Potrebno je dvaput dnevno četkati zube s pastom koja sadrži fluoride kako bi se otklonili ostaci hrane i plak. Perite zube nakon jela (imajte jednu četkicu na poslu ili u školi kako bi oparli zube nakon ručka). Ne zaboravite iščetkati svoj jezik! Zamijenite svoju četkicu svaka 2-3 mjeseca. Upotrebljavajte zubni konac ili interdentalnu četkicu kako bi odstranili ostatke hrane i plak koji se stvara između zuba jednom dnevno. Proteze bi trebalo skinuti preko noći i dobro ih oprati prije ponovnog stavljanja u usta ujutro.
Redovito posjećujte svog stomatologa – barem 2 puta godišnje. On će detaljno pregledati usta i izvršiti profesionalno čišćenje zuba i moći će otkriti i liječiti parodontne bolesti, suha usta ili druge proleme koji mogu biti uzrok lošeg zadaha iz usta.
Prestanite pušiti. Pitajte svog stomatologa savjet o tome kako prekinuti s tom navikom.
Pijte mnogo vode. To će vam osigurati dovoljnu vlažnost u usnoj šupljini. Žvakanje guma (po mogućnosti bez šećera) također pogoduje stvaranju sline, koja pomaže otplavljivanju hrane i bakterija.
Pazite na hranu koju jedete. Ako smatrate da hrana koju jedete izaziva loš zadah, zapišite što ste jeli. Također zapišite koje ste lijekove pili i razgovarajte o tome sa svojim stomatologom.

Tko će Vam pomoći oko lošeg zadaha?
U većini slučajeva, Vaš stomatolog može tretirati loš zadah. Ako stomatolog ustanovi da je s usnom šupljinom i sa zubima sve uredu, potrebno je posjetiti svog liječnika obiteljske medicine.

Koje proizvode možete koristiti za otklanjanje lošeg zadaha?
Možete kupiti veliki broj tekućina za ispiranje usta za koje se tvrdi da u potpunosti otklanjaju loš zadah. Međutim, morate biti svijesni da mnoge od tih tekućina tek kratkoročno prekrivaju loš zadah. Postoje svakako neke tekućine za ispiranje usta koje umjesto prekrivanja mirisa, otklanjaju bakterije koje su uzrok lošeg zadaha. Pitajte svog stomatologa koji je proizvod najbolji za Vas.

Read More

Klinasti defekt zubnog vrata

Posted

Kod jakog pritiska pri četkanju zuba, zubno meso se usljed traume povuče i otkrije se zubni vrat koji je bez zaštite cakline, pa je jako osjetljiv na vanjske podražaje (dodir, vruće, hladno, slatko, kiselo…) S vremenom se napravi i mali utor (klinasti defekt) na tom mjestu, pa se to može popuniti materijalom za plombe… Za početak, ako toga nema, preostaje samo premazivanje preparatima i promjena tehnike pranja zuba…

 

 

Vidi više:

Preosjetljivi zubni vratovi

Svakodnevna oralna higijena

Read More

Oralno zdravlje djece

Posted

Prvi mliječni zubi niču oko šestog mjeseca starosti djeteta. U većini slučajeva to su donji središnji sjekutići. Zatim slijede gornji središnji i bočni sjekutići, pa donji bočni sjekutići, tako da s napunjenom prvom godinom dijete ima sveukupno osam zubića. Iza njih, nakon prvog rođendana, niču prvi mliječni kutnjaci, zatim očnjaci i na kraju drugi mliječni kutnjaci.

Mliječni zubi su manji i bjelji od trajnih. Opće je pravilo da će djetetu za svakih navršenih 6 mj. niknuti otprilike 4 zuba, da donji zubi najčešće niču prije gornjih i da djevojčice dobivaju zube prije dječaka. Mliječni zubi niču obično u paru po jedan s desne i s lijeve strane čeljusti – sve dok svih 20 nije ispunilo usta, po 10 u svakoj čečjusti, što se događa kad dijete ima 2 i pol do 3 godine.
Oko 4. godine, donja čeljust i kosti lica počinju rasti, stvarajući prostore između mliječnih zuba koje nazivamo dijastemama. To je prirodan tijek rasta koji osigurava potrebno mjesto za šire trajne zube koji će izniknuti. Potpuni zubni niz ostaje u ustima do 6. odnosno 7. godine života, kad započinje izmjena zuba. Između 6. i 12. godine, u ustima se nalaze i miječni i trajni zubi istovremeno, pa to nazivamo mješovita denticija.

Zašto je važno čuvati mliječne zube?
Iako je istina da se mliječni zubi zadržavaju samo kratko vrijeme u ustima, oni imaju višestruko važnu ulogu jer: daju licu estetski izgled, pomažu u razvoju pravilnog govora i omogućuju jasan i razumljiv govor, omogućuju pravilan rast i razvoj čeljusti te dobro žvakanje što je preduvjet dobre probave, čuvaju mjesto za svoje trajne nasljednike, te omogućavaju trajnim zubima nicanje u zdravom okruženju, kako karijes i infekcije s mliječnih zuba ne bi prouzročili štetu trajnim zubima koji se razvijaju ispod njih.

Slijedeća tablica prikazuje kada bi trebali niknuti mliječni zubi u djece. Imajte na umu da vrijeme nicanja može varirati od djeteta do djeteta.

 

TABLICA RASTA MLIJEČNIH ZUBA
GORNJI ZUBI   vrijeme nicanja(mj)   vrijeme ispadanja (god)  
središnji sjekutići   8 do 12   6 do 7  
drugi sjekutići   9 do 13   7 do 8  
očnjaci   16 do 22   10 do 12  
prvi kutnjak   13 do 19   9 do 11  
drugi kutnjak   25 do 31   10 do 12  
DONJI ZUBI          
središnji sjekutići   6 do 10   6 do 7  
drugi sjekutići   10 do 16   7 do 8  
očnjaci   17 do 23   9 do 12  
prvi kutnjak   14 do 18   9 do 11  
drugi kutnjak   23 do 31   10 do 12

 

Vezane vijesti:

Prva posjeta stomatologu

Karijes bočice i drugi problemi

Ozljede zuba u djece 

Pečaćenje fisura zuba

Minimalne intervencije

 

Read More

Kad zaboli zub…

Posted

Toothache
Zubna upala je bolna infekcija koja može zahvatiti unutrašnjost korijena zuba (pulpu, koju obično pacijenti zovu “živac”) ili se može pojaviti između desni i zuba (parodontna pukotina, parodontni džep), odnosno te dvije upale mogu se proširiti i međusobno sažeti u jednu upalu (pulpno-parodontni sindrom). Upala zuba najčešće je posljedica opsežnog karijesa, traume (jednokratni udarac ili niz manjih učestalih udaraca kao posljedica loše navike), te upale desni ili bolesti desni.

Ovi problemi mogu uzrokovati oštećenja cakline koja onda omogućuju bakterijama ulazak u središte zuba gdje se nalazi pulpa (živac) i tamo uzrokuju infekciju. Infekcija se može proširiti iz unutrašnjosti korijena zuba na kost koja okružuje zub, a putem krvi i u ostatak organizma.  

 

Koji su simptomi zubne upale?

Kod zubobolje je bol jaka i stalna i očituje se kao tupa probadajuća bol ili oštra i lupajuća bol kao najčešći simtom upaljenog zuba. Ostali simptomi mogu uključivati bol pri žvakanju, osjetljivost zuba na toplo ili hladno, gorak okus u ustima, povećane limfne čvorove vrata, vrućicu, opće loše stanje, mučninu ili slabost, crvene i otečene desni, oteklinu oko zuba, fistulu iz koje curi gnoj na desnima kraj zuba.

Ako je odumrla zubna pulpa (živac) kao posljedica infekcije, prestat će zubobolja. Ipak, to ne znači da je zub izliječen, infekcija i dalje postoji i nastavlja se širiti i uništavati tkivo. Zato, ako ste osjetili bilo koji od gore navedenih simptoma, jako je važno da se što prije javite svom stomatologu, čak iako boli više nema.endodont

POPUST

 

Kako odrediti koji je zub s upalom?

Vaš će Vam stomatolog pregledati zube instrumentom. Ako imate bolestan zub, osjetit ćete bol kad će dotaknuti taj zub. Stomatolog će Vas također pitati povećava li se bol kad zagrizete ili kad zatvorite usta. Uz sve to, stomatolog će posumnjati u upalu zuba ako vidi da su desni otečene i crvene.

Stomatolog će vjerojatno zatražiti da napravite rtg-snimku zuba kako bi provjerio ima li promjena u kosti oko zuba.

 

Kako se liječi zubna upala?

Kako otkloniti uzrok infekcije, očuvati zub, spriječiti komplikacije – sve su to ciljevi liječenja bolesnog zuba.

Otkloniti infekciju znači – drenirati upalu. To se može učiniti kroz zub postupkom koji se zove liječenje kanala. Liječenje kanala se također preporuča kako bi se otklonilo bolesno i tkivo (živac) nakon infekcije koja je uslijedila.

Zub se može izvaditi, onda se gnoj drenira kroz ranu.

Na kraju, treći postupak je drenaža kroz inciziju u otečenu sluznicu oko zuba.

Antibiotici se prepisuju kako bi pomogli u borbi s infekcijom.

Kako bi pomogli u otklanjanju boli poželjno je piti lijekove protiv bolova, ali i ispirati usta slanom mlakom otopinom kako bi oteklina što prije splasnula.

 

Možemo li spriječiti zubnu upalu?

Ako redovito održavate oralnu higijenu možete smanjiti rizik nastanka upale zuba. Također, ako su zubi izloženi traumi/udarcu, počnu se klimati ili se odkrhnu, potražite stomatološku pomoć.

 

 


Read More

Vađenje umnjaka

Posted

Umnjak mogu izvaditi stomatolog u stomatološkoj ambulanti ili oralni kirurg u kirurškoj ambulanti. Moguće je obaviti operaciju i u bolnici, osobito ako se vadi više umnjaka odjednom.
Ako je prisutna infekcija, operacija se odgađa dok infekcija ne prođe. Doktor će pripisati antibiotik kako bi infekcija prošla.

Prije vađenja umnjaka treba napraviti rtg-snimak (ortopan).
Umnjak se vadi pod anestezijom. Nakon vađenja umnjaka, možda će trebati zašiti ranu. Neki se šavi resorbiraju (rastapaju), a neke treba vaditi nakon tjedan dana. Na ranu se stavlja sterilna gaza koja pomaže pri zaustavljanju krvarenja. 

Što treba učiniti nakon vađenja umnjaka?

U većini slučajeva, oporavak traje nekoliko dana. Ako boli, potrebno je piti lijekove protiv bolova. Slijedeće natuknice će pomoći u oporavku:

  • Čvrsto zagrizite u gazu i promijenite je kad se natopi krvlju. Nazovite doktora ako vidite da krvarenje ne prestaje 
  • Dok još traje anestezija, pazite kako grizete da ne izgrizete usnicu ili jezik
  • Prvi dan nemojte piti vruće ili hladno; nemojte ispirati usta mućkanjem, nemojte piti gazirana pića i nemojte piti na slamku, to može dovesti do ponovnog krvarenja
  • Ne pušite dan nakon operacije. Vrućina može dovesti do ponovnog krvarenja što će odgoditi oporavak, a moguća je i infekcija rane.
  • Hladite hladnim oblozima izvana prvi dan
  • Odmarajte nakon operacije. Fizička aktivnost može pojačati krvarenje
  • Jedite meku i kašastu hranu. Postepeno prijeđite na tvrđu hranu kako rana zacjeljuje
  • Spavajte na povišenom jastuku
  • Nakon prvog dana, započnite ispiranje usta s mlakom slanom otopinom kako bi smanjili otok i bol
  • Izbjegavajte diranje rane jezikom ili prstima
  • Nastavite s oralnom higijenom pažljivo.

Doktor će skinuti šave nakon nekoliko dana.

Zašto se vade umnjaci?

Umnjaci se vade kako bi se riješio postojeći problem ili da se spriječi nastanak problema. 

Najbolje je umnjake izvaditi preventivno zato što:

  1. Čine gužvu u stražnjem dijelu zubala
  2. Mogu ostati impaktirani u čeljusnoj kosti bez naznake da će izniknuti što može prouzročiti infekciju, oštećenje drugog zuba ili kosti ili nastanak ciste
  3. Mogu dovesti do nastanka upale desni (gingivitisa) oko poluizniklog zuba što može dovesti do nastanka karijesa na umnjaku, koji se teže čisti u odnosu na druge zube i to isto može se proširiti na susjedne zube
  4. Jedan ili više umnjaka može rasti pod krivim kutem, s griznom plohom prema naprijed, straga ili na neku drugu stranu što onda čini pritisak na okolne strukture (zube, mišiće kost…).

Rizici

Nakon vađenja umnjaka može nastati:

  1. Bol i oteknuće sluznice i alveole na mjestu iz kojeg je zub izvađen
  2. Krvarenje koje ne prestaje barem 24 sata
  3. Infekcija rane
  4. Trizmus – bolno otvaranje usta
  5. Slabo cijeljenje rane
  6. Oštećenje na postojećim radovima u ustima kao što su krunice, mostovi ili korijen susjednog zuba
  7. Bolna upala zvana suha alveola – rana koja ne krvari i s toga je onemogućen nastanak ugruška, a to izaziva jaku bol
  8. Utrnulost usnice i jezika nakon prestanka lokalne anestezije vezano za ošećenje ili upalu mandibularnog živca. Utrnulost će proći u većini slučajeva, ali u rijetkim slučajevima može i ostati.

Rijetke popratne pojave uključuju:

  1. Utrnulost u ustima i usnici koja ne prolazi.
  2. Fraktura čeljusti ako je zub srastao s kosti.
  3. Otvor u sinusu kad se izvadi gornji umnjak.

Operacija može omogućiti bakterijama iz usne šupljine ulazak u krv što može prouzročiti infekciju u drugim dijelovima tijela. Pacijenti koji su imunorizični trebali bi primiti antibiotike prije i poslije operacije. Tu se ubrajaju i ljudi s umjetnim srčanim zaliscima ili oni koji imaju urođene srčane mane.

Anestezija (lokalna/opća) uvijek se koristi kod vađenja zuba. Svaka opća anestezija može biti rizična u određenom broju slučajeva.

O čemu treba voditi računa?

Ako umnjaci ne stvaraju probleme, teško je odlučiti se za vađenje kako bi se spriječile moguće daljnje komplikacije, a moguće je da nikada nećete imati problema s umnjacima.

U mlađih ljudi (oko 20 godina), korijenovi umnjaka nisu još u potpunosti razvijeni, a kost još nije skroz zadebljala, pa je lakše izvaditi umnjake. Što je lakše i jednostavnije vađenje, to je oporavak lakši i brži.

Većina problema s umnjacima, nastaje između 15. i 25. godine.

Ako je osoba prešla 30-tu, postoji tek maleni rizik za probleme s umnjacima. 

Ako je zdravlje pacijenta ugroženo, a umnjaci stvaraju probleme, trebalo bi razmisliti o vađenju istih dok su još zdravi.

 

POPUST

 

Read More