Dječja stomatologija

Oralno zdravlje djece

Posted

Prvi mliječni zubi niču oko šestog mjeseca starosti djeteta. U većini slučajeva to su donji središnji sjekutići. Zatim slijede gornji središnji i bočni sjekutići, pa donji bočni sjekutići, tako da s napunjenom prvom godinom dijete ima sveukupno osam zubića. Iza njih, nakon prvog rođendana, niču prvi mliječni kutnjaci, zatim očnjaci i na kraju drugi mliječni kutnjaci.

Mliječni zubi su manji i bjelji od trajnih. Opće je pravilo da će djetetu za svakih navršenih 6 mj. niknuti otprilike 4 zuba, da donji zubi najčešće niču prije gornjih i da djevojčice dobivaju zube prije dječaka. Mliječni zubi niču obično u paru po jedan s desne i s lijeve strane čeljusti – sve dok svih 20 nije ispunilo usta, po 10 u svakoj čečjusti, što se događa kad dijete ima 2 i pol do 3 godine.
Oko 4. godine, donja čeljust i kosti lica počinju rasti, stvarajući prostore između mliječnih zuba koje nazivamo dijastemama. To je prirodan tijek rasta koji osigurava potrebno mjesto za šire trajne zube koji će izniknuti. Potpuni zubni niz ostaje u ustima do 6. odnosno 7. godine života, kad započinje izmjena zuba. Između 6. i 12. godine, u ustima se nalaze i miječni i trajni zubi istovremeno, pa to nazivamo mješovita denticija.

Zašto je važno čuvati mliječne zube?
Iako je istina da se mliječni zubi zadržavaju samo kratko vrijeme u ustima, oni imaju višestruko važnu ulogu jer: daju licu estetski izgled, pomažu u razvoju pravilnog govora i omogućuju jasan i razumljiv govor, omogućuju pravilan rast i razvoj čeljusti te dobro žvakanje što je preduvjet dobre probave, čuvaju mjesto za svoje trajne nasljednike, te omogućavaju trajnim zubima nicanje u zdravom okruženju, kako karijes i infekcije s mliječnih zuba ne bi prouzročili štetu trajnim zubima koji se razvijaju ispod njih.

Slijedeća tablica prikazuje kada bi trebali niknuti mliječni zubi u djece. Imajte na umu da vrijeme nicanja može varirati od djeteta do djeteta.

 

TABLICA RASTA MLIJEČNIH ZUBA
GORNJI ZUBI   vrijeme nicanja(mj)   vrijeme ispadanja (god)  
središnji sjekutići   8 do 12   6 do 7  
drugi sjekutići   9 do 13   7 do 8  
očnjaci   16 do 22   10 do 12  
prvi kutnjak   13 do 19   9 do 11  
drugi kutnjak   25 do 31   10 do 12  
DONJI ZUBI          
središnji sjekutići   6 do 10   6 do 7  
drugi sjekutići   10 do 16   7 do 8  
očnjaci   17 do 23   9 do 12  
prvi kutnjak   14 do 18   9 do 11  
drugi kutnjak   23 do 31   10 do 12

 

Vezane vijesti:

Prva posjeta stomatologu

Karijes bočice i drugi problemi

Ozljede zuba u djece 

Pečaćenje fisura zuba

Minimalne intervencije

 

Read More

Minimalne intervencije

Posted

Posljednjih godina detaljno su razriješeni uzrok i razvoj zubnog karijesa i parodontnih bolesti. Na osnovu tih saznanja razvila se preventivna stomatologija, što je dovelo do značajnog smanjenja pojave karijesa u mnogim zemljama, pogotovo kod djece i adolescenata kod kojih je to najviše dolazi do izražaja na trajnim zubima.

Današnji trendovi u stomatologiji zahtijevaju da se uz preventivu pokušaju maksimalno očuvati i tvrde zubne strukture uz pomoć minimalno-invazivnih tehnika preparacije. Široki spektar adhezivnih i kompozitnih materijala omogućuju uspješno zatvaranje i rekonstrukciju i najmanjih kaviteta, bitno smanjujući rizik za neuspjeh terapije ispunom.

Read More

Karijes bočice i drugi problemi

Posted

Postoji niz problema koji utječu na zdravlje usne šupljine u djece. Prvenstveno moramo spomenuti karijes, zatim sisanje palca, infantilno gutanje, sisanje usnice i rani gubitak zuba. Mliječne zube potrebno je održavati zdravima od njihovog pojavljivanja u ustima, kroz period mijenjanja zuba, sve do njihovog ispadanja.

Što je karijes bočice?
Karijes bočice nastaje kada su mliječni zubi u stalnom dodiru sa šećerom iz slatkih napitaka kao što su sokovi, mlijeko, zamjensko mlijeko, sokovi razrijeđeni s vodom, zaslađena voda… Majčino mlijeko može također prouzročiti karijes na mliječnim zubima. Šećer iz slatkih napitaka započinje se razgrađivati u ustima u jednostavne šećere, pa ga bakterije iskorištavaju kao hranu, rastu i stvaraju plak koji prouzrokuje zubni karijes.
Kariozni zubi koji se ne liječe mogu prouzrokovati bol i otežano žvakanje. Mliječni zub s jako velikim karijesom može dovesti do nastanka apscesa (lokalizirane gnojne upale) koji se onda može proširiti dalje.

Kako se može spriječiti karijes bočice?
Nekoliko savjeta o tome kako spriječiti karijes bočice:
Preko dana, kada treba smiriti ili utješiti dijete, nemojte mu davati bočicu sa slatkim napitkom ili mlijekom. Umjesto toga, dajte mu običnu vodu ili primijenite dudu varalicu.
Nikada nemojte umakati dudu varalicu u šećer, med ili neku slatku tekućinu.
Kad je vrijeme za počinak, nemojte davati djetetu bočicu punu slatkog napitka (razrijeđeni voćni sok ili mlijeko povećavaju rizik od nastanka karijesa). Dajte običnu vodu.
Nemojte dozvoliti da se dijete doji cijelu noć dok spava, jer ljudsko mlijeko sadrži puno šećera i može uzrokovati karijes.
Ne zaslađujte dodatno dječju hranu.
Upotrijebite mokru krpicu ili gazu kako bi obrisali bebine zube i desni nakon svakog hranjenja. To pomaže u otklanjanju plaka, kojeg stvaraju bakterije, i povećane količine šećera, koje su se nagomilale na zubima i zubnom mesu.
Pitajte svog stomatologa ima li potrebe za fluoridacijom zuba. Vjerojatno će trebati primijeniti tehniku topikalne fluoridacije.
Naučite svoje dijete kako piti iz čaše kad navrši godinu dana. Prelazak na “didaktički lončić” smanjuje izloženost zuba šećerima. Međutim, učestalo pijuckanje iz lončića može i dalje prouzročiti karijes, ako isti nije ispunjen običnom vodom.

Sisanje palca
Općenito je normalno i zdravo za djecu da sišu palac, prste, dudu ili igračku. Sisanje im pruža osjećaj sigurnosti i utjehe. Međutim, sisanje palca nije poželjno nakon 5. godina – kada počnu nicati trajni zubi jer može dovesti do problema. Ovisno o učestalosti, jačini i trajanju sisanja, zubi se mogu gurnuti van svog položaja i tako biti izbačeni u prevelik preklop. Dijete može imati poteškoća u izgovaranju riječi. Uz sve to gornja i donja čeljust mogu izgubiti svoj pravilan odnos i može doći do deformacije nepca.

Kako pomoći djetetu da prestane sisati palac?
Kao prvo zapamtite da je sisanje palca normalno i da se roditelji ne bi trebali zabrinuti osim ako ta navika traje i nakon nicanja trajnih zuba.
Dijete mora samo donijeti odluku o prestanku sisanja palca. Kako bi mu pomogli u tome, roditelji i ostatak obitelji mogu ponuditi ohrabrenje i pozitivan stav. S obzirom da je sisanje palca mehanizam pružanja sigurnosti, negativan stav (kao bilo kakvo kažnjavanje) općenito ne pomaže – tjerajući dijete u obrambeni stav koji će ga opet okrenuti staroj navici. Umjesto toga, cijenite ili nagradite dijete za vrijeme koje je izdržalo bez loše navike. Postepeno povećajte vremenski period bez sisanja kako bi dobilo nagradu. Što je mlađe dijete, češće će trebati davati nagradu. Za djecu koja su odlučila prestati sisati palac, prekrijte palac flasterom da im bude kao podsjetnik. Izvadite palac iz usta kad je dijete zaspalo.
Kako bi pomogli starijem djetetu da prekine s lošom navikom, roditelji bi trebali odrediti razlog zbog kojeg dijete to čini. Pronaći što ga muči i pokušati riješiti problem. Jednom kad je uzrok nestao, dijete lakše odustaje od sisanja.

Infantilno gutanje (visceralno gutanje)
Infantilno gutanje je navika guranja vrška jezika između prednjih zuba pri svakom gutanju.
Baš kao i sisanje palca, infantilno gutanje prouzrokuje pritisak na prednje zube izgurujući ih iz svog normalnog položaja – što ih onda dovodi do izbacivanja prema van, stvarajući preklop i mogućnost lošeg razvoja izgovora. Ako uvidite da dijete ima lošu naviku pri gutanju, posavjetujte se sa stomatologom.

Sisanje usnice
Sisanje usnice podrazumijeva učestalo držanje donje usnice gornjim prednjim zubima. Može se pojaviti samo za sebe ili udruženo sa sisanjem palca. Ta navika prouzrokuje preklop gornjih zuba i slične probleme kao i kod gore spomenutih sisanja palca i infantilnog gutanja.

Rani gubitak zuba
Prerani gubitak mliječnih zuba obično se događa zbog zubnog karijesa, ozljede ili nedostatka mjesta u čeljusti. Ako se mliječni zub izgubi prije no što nikne trajni zub, susjedni zub može se nagnuti ili pomaknuti na slobodno mjesto. Kad trajni zub pokuša niknuti na to mjesto, ne nalazi dovoljno prostora za svoj smještaj, pa mora niknuti mimo tog mjesta.
Nagurani ili neporedani zubi mogu uzrokovati niz problema: od smetnja pri žvakanju do problema sa žvačnim zglobom.
Stomatolog može napraviti držač mjesta koji drži prostor među zubima do nicanja trajnog zuba, koji se makne kad krene nicati trajni zub.

 

Vezane vijesti:

Prva posjeta stomatologu

Oralno zdravlje djece

Ozljede zuba u djece 

Pečaćenje fisura zuba

Minimalne intervencije

 

Read More

Prva posjeta stomatologu

Posted

Preporuka je da se dijete prvi put dovede u stomatološku ordinaciju između druge i treće godine, neovisno o karijesu. Bilo bi dobro učiniti to dok su zubi još zdravi, kad će ih stomatolog samo pregledati, prebrojiti i eventualno premazati fluorom (fluoridacija). Takvim pristupom djetetu će pregled ostati u ugodnom sjećanju, pa će i slijedeći put rado doći. Ako nema karijesa, dijete će kroz igru, druženje i razgovor stvoriti prijateljski odnos sa stomatologom, i u trenutku kad se karijes eventualno pojavi, liječenje i popravak zuba neće mu biti potpuna nepoznanica.
Ako je prvi posjet stomatologu uslijedio nakon otkrivanja karijesa, ne preporučuje se odmah započeti s liječenjem – neka prvi posjet ostane u ugodnom sjećanju. Drugim riječima, razgovarati o tome kako “gric i grec” jedu zubić sve dok ga mi četkicom i malim tušem ne uklonimo. Za sljedećeg posjeta, ako se procijeni da je dijete spremno i da se može računati na njegovu suradnju, započinje liječenje karijesa.
Ako dijete dolazi u ordinaciju s bolnim zubom, potrebno je odmah intervenirati, što svakako budi kod djeteta strah, otpor i ostaje u neugodnom sjećanju, a to otežava svaki slijedeći posjet stomatologu.

Kako pripremiti dijete za prvi posjet stomatologu?
Dijete treba prethodno pripremiti tako što će mu se opisati kako izgleda stomatološka ordinacija, spomenuti veliki stolac u kojem će sjediti u svjetlu reflektora i malo ogledalo pomoću kojega će stomatolog pregledavati zubiće; opisati “bušilicu” kao specijalnu četkicu za čišćenje zubi, koja ujedno i “tušira” zubiće… Ne treba spominjati svoja neugodna iskustva kod stomatologa, niti reći da neće ništa boljeti, odnosno da stomatolog neće ništa raditi u ustima. Drugim riječima, treba pokušati dijete zainteresirati kako bi se radovalo posjetu stomatologu.

 

Vezane vijesti:

Oralno zdravlje djece

Karijes bočice i drugi problemi

Ozljede zuba u djece 

Pečaćenje fisura zuba

Minimalne intervencije

Read More

Pečaćenje fisura zuba

Posted

Pečaćenje ili zalijevanje fisura zuba je preventivni postupak kojim stomatolog u ordinaciji zaštićuje grizne plohe zuba od nastanka karijesa. Smatra se da je izradom pečatnih ispuna broj karijesnih lezija u području grizne plohe stražnjih zuba moguće smanjiti za 50%, a uz pravilnu oralnu higijenu i redovite posjete stomatologu, taj postotak raste i do 70%. Sam postupak je bezbolan i radi se bez primjene anestezije.

Prvi trajni kutnjaci niču između šeste i sedme godine i nemaju prethodnika. Kako je riječ o zubima prilično izražene morfologije, s puno kvržica i fisura, a dijete u toj dobi još uvijek ne zna kako treba pravilno prati zube, takav zub puno brže zahvaća karijes. Pečaćenje fisura (udubina) zuba zapravo je zaštita, jer se fisure na zubu popune, zbog čega površina postane glatka, a na glatkoj površini se mnogo manje zadržavaju hrana i bakterije, te je s toga vjerojatnost razvoja karijesa mnogo manja.

 

Vezane vijesti:

Prva posjeta stomatologu

Karijes bočice i drugi problemi

Ozljede zuba u djece 

Oralno zdravlje djece

Minimalne intervencije

 

Read More

Ozljede zuba u djece

Posted

Početkom školske godine, pojavljuju se novi izazovi u životima školaraca. Traume zuba u školskoj i predškolskoj dobi nerijetko su posljedica učestalijeg nasilja, posebno među vršnjacima. Ozljede tijekom sportskih aktivnosti, te razni drugi incidenti povećavaju broj djece koja traže pomoć stomatologa ili oralnog kirurga.

Statistički podaci u svijetu o učestalosti trauma zuba u dječjoj dobi variraju, od Kanade gdje je ona samo 4,2 posto, Izraela 8 posto, Engleske 17 posto, te Danske čak 46 posto (što ponekad ovisi o broju uzoraka i načinu provođenja istraživanja).

Podaci u odnosu na spol su nešto ravnomjerniji, pa je u većini zemalja omjer ozljeda zuba 2:1 u korist dječaka.

Analiza dnevnih i sezonskih varijacija ozljeda također daje zanimljive informacije. Najveća pojavnost ozljeda zabilježena je u proljetnim mjesecima, a po hrvatskoj studiji (Škrinjarić, Rajić, Baldić) najviše ozljeda događa se u razdoblju od rujna do ožujka, te tijekom dana od 11 do 13 sati i 16 do 20 sati.

Djeca koja traume doživljavaju najčešće pripadaju dobnim skupinama od 2 do 4, te 7 do 11 godina.


Što napraviti u slučaju ozljeđivanja zuba?

Posljedice ozljeda zubi mogu biti vrlo ozbiljne, mogu se reflektirati tijekom čitavog života, a osim na fizički rast i razvoj, djeluju na emocionalno i psihološko stanje djece. Stoga je pravovremeno i odgovarajuće liječenje od velike važnosti.

Ovisno o tome je li ozlijeđen mliječni ili trajni zub, slijedi odgovarajući terapijski postupak, koji često traži multidisciplinarni pristup. Pacijenti dolaze s ozljedama mekih i koštanih tkiva, a osim trauma glave, nerijetko dolaze s ozljedama i drugih dijelova tijela.

Hitan postupak podrazumijeva prije svega telefonski poziv u kojem je moguće dobiti osnovnu informaciju što činiti. Roditelje se najčešće upućuje u obližnju ambulantu stomatologu, specijalisti dentalne medicine ili, po mogućnosti, specijalisti dječje stomatologije.

Ukoliko je sačuvan zub ili dio zuba, potrebno ga je transportirati zajedno s ozlijeđenim djetetom u nekom tekućem izotoničnom mediju (mlijeko, slina, slana voda). Dijete treba smiriti i ohrabriti, kako bi liječnik što bolje i lakše obavio svoj dio posla.

Sljedeći dio hitnog postupka obuhvaća razgovor sa stomatologom, tijekom kojeg on dobiva podatke o uzroku i načinu na koji se trauma dogodila, te vrsti i obliku ozljede. Biti će učinjena RVG snimka, a površinske rane bit će očišćene i zbrinute. Ponekad je potrebna profilaksa tetanusa ili šivanje rana kod oralnog kirurga. Svi potencijalno bolni zahvati obavljaju se uz primjenu anestetika.

Radi se i neurološka procjena djeteta: pospanost, povraćanje, razdražljivost, te gubitak svijesti simptomi su koji bi trebali nestati unutar 48 sati, a ukoliko su izraženi, dijete će biti upućeno neurologu. Stomatolog pregledom procjenjuje opsežnost ozljede i na temelju procjene propisuje, odnosno započinje terapiju.
Posljedice ozljeda zubi

Zub može biti izbijen, raskliman, slomljen, napuknut, s otvorenom pulpom ili bez, može biti nabijen u zubnu alveolu ili pomaknut. Mliječni zubi koji su nabijeni (intrudirani) mogu ozlijediti trajnog nasljednika, napukli zubni korijeni mogu biti uzrok infekciji, pomaknuti zubi mogu poremetiti zagriz, postoje razne kombinacije ozljeda, svaka od njih ima svoju terapijsku proceduru.

U 60 posto slučajeva radi se o frakturi (lomu) cakline i dentina bez otvorene pulpe, što ima dobru prognozu i relativno se lako zbrinjava.

U 30 posto slučajeva dolazi do luksacije (pomaka) zuba, gdje je potrebno vratiti zub na njegovo mjesto, fiksirati ga, te periodički pratiti njegovu vitalnost i pomičnost.

U 10 posto slučajeva dolazi do izbijanja zuba. Terapiju replantacije (vraćanja zuba na njegovo mjesto) je izuzetno važno učiniti što prije. Dužina boravka zuba izvan zubne alveole u izravnoj je korelaciji s uspjehom terapije. Stoga je dobro, ukoliko je to moguće (ako nema vidljive kontaminacije izbijenog zuba), da ga roditelj sam vrati djetetu nazad u zubnu alveolu.

Frakture zubnog korijena su rijetke (7 posto) i potrebno ih je redovito pratiti kliničkim pregledom okolnog tkiva, RVG snimkom, te kontrolom vitaliteta. Terapijski postupak i prognoza liječenja ovise o tome gdje se frakturna pukotina nalazi (horizontalno-gornja, srednja ili donja trećina zuba, ili vertikalno).

Lošija je prognoza za one frakture koje imaju izravan kontakt s bakterijama iz usne šupljine, pa je kontaminacija bakterijama prenosiva uzduž frakturne pukotine u područje oko zuba (parodont), te u područje vrha korijena (apex) ili pulpu.

Najčešća ozljeda je potres zuba, koja se manifestira blagom ili nikakvom pomičnošću zuba. Zub je bolan ili osjetljiv na dodir. Stomatolog provjerava smetnje prilikom zagriza ili žvačnih kretnji, preporuča mekšu hranu tijekom nekoliko dana i lijekove protiv bolova, uz kontrolu za 7 do 10 dana.

Gubitak, oštećenje ili značajan nedostatak krune zuba, uz funkcijski, predstavlja i estetski problem. Zahvaljujući brojnim kvalitetnim materijalima i rješenjima (zavoji, ispuni, krunice, ljuskice) kojima stomatolozi raspolažu, takav nedostatak moguće je ukloniti u vrlo kratkom vremenu, na zadovoljstvo roditelja i djece.

(Izvor: Karmela Kopčić, dr. med. dent.; Cybermed.hr)

Vezane vijesti:

Prva posjeta stomatologu

Karijes bočice i drugi problemi

Oralno zdravlje djece 

Pečaćenje fisura zuba

Minimalne intervencije

 

Read More